Zbirka živih zmija na PMF-u

    Zbirka živih zmija nalazi se u Zavodu za animalnu fiziologiju PMF-a, a utemeljena je 1995. godine kada je u zbirku iz Imunološkog zavoda donešeno prvih pet poskoka. Zbirka je tijekom godina rasla, a sada se u njoj nalazi oko 120 zmija. Sustavni znanstveni rad na zmijama započeo je 2002. godine, a proučava se uglavnom ponašanje te manjim dijelom ekologija. Najveći broj zmija koji se nalazi u zbirci nabavljen je iz europskih i američkih zooloških vrtova (London Zoo, Frankfurt Zoo, Oklahoma City Zoo), a vrlo malen dio nabavljen je od privatnih uzgajivača u Njemačkoj i Češkoj. Sve su zmije najmanje treća generacija uzgojena u zatočeništvu, a mnoge se u ovoj zbirci vrlo uspješno razmnožavaju. U zbirci je, zbog edukacijskih razloga, trajno smješteno nekoliko domaćih zmija netrovnica. Znanstveni rad, ne samo na zmijama, odvija se u nekoliko smjerova:

Međunarodna suradnja na istraživanjima ostvarena je sa prof. Gordonom M. Burghardt-om sa Sveučilišta Tennessee u Knoxville-u, dr. Anthony-jem Herrel-om sa Prirodoslovnog muzeja u Parizu te sa prof. Annom Wilkinson sa Sveučilišta Lincoln u Velikoj Britaniji.

Terenska istraživanja bihevioralne i kemijske ekologije te funkcionalne ekologije/morfologije lacertidnih guštera na jadranskim otocima odvijaju se u suradnji sa prof. Raoul van Damme-om sa Sveučilišta u Antwerpenu u Belgiji, a probavna fiziologija guštera u suradnji sa prof. Donovanom German-om sa University of California at Irvine u SAD-u.

Zbirka ima i edukativnu vrijednost, jer se preko nje studenti upoznaju sa zmijama i njihovim načinom života. Osim toga, ova je zbirka jedna od četiri takve vrste u EU (za razliku od SAD-a, gdje postoji minimalo 20-tak takvih zbirki).

Riječ-dvije mogućim korisnicima zbirke odn. životinja u njoj: Na zmijama zbirke moguće je raditi različite kvalifikacijske radove (diplomske, doktorate), i svi su dobrodošli - ja sam uvijek otvoren za razne, posebice nekonvencionalne "otkvačene" ideje. Međutim, za rad kod mene potrebno je imati predznanje o općoj biologiji zmija i guštera i, ako se radi na zmijama u zbirci, poželjno je (iako ne nužno!) iskustvo držanju zmija u terarijima. Danas nitko, pa ni ja "koji ništa ne radim", nema vremena učiti ljude sve od početka! Posebno su dobro došli ljudi sa vlastitim idejama, a bezgranično cijenim multidisciplinarnost i integrativno razmišljanje. Te ideje ne moraju biti ideje "za Nobelovu nagradu", vjerojatno neke neće biti niti izvodljive u ovim uvjetima, ali ih zajedno možemo uobličiti u nešto što se u ovim uvjetima može izvesti, što će nam biti zabavno raditi (Science must be fun!) i što će proizvesti međunarodno objavljive rezultate (za diplomski, to će biti manji dio objavljivih rezultata). Tako da osoba koja na zmijama izradi na pr. diplomski rad, nauči temelje znanstvenog procesa, nauči misliti svojoj glavom i biti, što je najvažnije, neovisna u radu i razmišljanjima.

Bit uspješnog i dobrog voditeljstva u znanstvenom procesu jest usmjeravati ideje i razmišljanja "šegrta" te ih, po potrebi, ispravljati. Ne želim satima sjediti sa studentima i sa njima kontinuirano pričati o njihovim ili bilo čijim rezultatima, raspravljati o trendovima u znanosti itd. Znanstveno sam potpunio školovan u inozemstvu (Njemačka, SAD) i takav mi je pristup stran, oni su me tako naučili. Jedino što razumijem je brzina i efikasnost, a ne isprazne, dugotrajne priče, karakteristične za naš Odsjek, ali i većinu hrvatske znanstvene zajednice. Voditeljstvo NIJE dati studentu sve "na pladnju", reći mu koje radove iz područja mora pročitati, na što sve obratiti pažnju u znanstvenom članku, napisati mu dijelove njegovog kvalifikacijskog rada i sl. Voditeljstvo je konstruktivno, ne predugo, pričati sa studentom, intelektualno ga usmjeravati, naučiti ga što je znanost, što od nje može (i ne može!) očekivati, kako dalje krenuti u nju i u njoj preživjeti.

Ovo gore bio sam prisiljen napisati jer, kako vrijeme prolazi, velika većina studenata koji dolaze sve su neposobniji razmišljati svojom glavom te očekuju da im se sve pruži "na pladnju". A oni koji uspješno i naprave pokus, potpuno su nesposobni procijeniti značaj rezultata, u bilo kojem kontekstu. Statistička obrada rezultata posebna je priča: Statistika uglavnom ne stanuje u nas ili, ako stanuje, ne osjeća se dobro! Gore opisani fenomeni ne da nisu dio znanosti, oni nisu čak ni dio osrednjeg stručnog rada!

Dana 22. prosinca 2017. godine zbirka je, bez ikakvog razloga, potpuno uništena!!! Dekanica je, na nagovor mojih zavodskih kolega koji su tada bili u fakultetskoj upravi, sve zmije koje sam krajem 90-tih i početkom 2000-tih godina nabavio vlastitim financijskim sredstvima i na kojima sam znanstveno radio, poklonila Zoološkom vrtu grada Zagreba. U zbirci je ostalo nešto zmija na kojima se ništa znanstveno ne može raditi! Meni je, od tada, potpuno onemogućen ulaz u prostore u kojima su prije bile zmije (prostori nastambe i laboratorij), a dio prostora je pregrađen i u njemu se više ništa znanstveno na ponašanju ne može raditi.

 

Detaljni slijed relevantnih događaja od 2008. godine do danas, sa poveznicama.

Zašto "volim" PMF?

Odgovori na često postavljana pitanja i zamjerke oko držanja zmija na Biološkom odsjeku PMF-a.

Članak u Večernjem listu, od 14. veljače 2018. godine.

E-mail poslan studentima 26.5.2019. godine. Sličan je poslan većini nastavnika PMF-a, oko tjedan dana prije.

Opomena pred otkaz, od 26. srpnja 2019. godine.

Obrana, od 2. kolovoza 2019. godine (uručena PMF-u 6. kolovoza 2019. godine, ali nikad nisam dobio povratnicu).

Neopoziva ostavka na sve dužnosti na PMF-u i BO-u, poslana Kolegiju Biološkog odsjeka 2. rujna 2019. godine.

Posljednji popis zmija prije uništenja zbirke (od 10. studenog 2017. godine)

Broj izleženih/okoćenih zmija po godinama1

Procedure držanja zmija otrovnica u zbirci

Prezentacija o zbirci zmija, iz 2014. godine, u pdf formatu

1 Na dnu popisa je izračun koliko se novaca moglo zaraditi da su sve navedene zmije prodane.

Poveznice za zmije:

Zmije
Guževi (Colubridae)
Homalopsidae
Kingsnake & milksnake page
The Pituophis Page
Pituophis.de
Garter snakes
Zmije podvezice (Thamnophis)
Zmije ljutice (Viperidae)
Zmije Hrvatske
Zmije u Hrvatskoj (brošura Hrvatske agencije za okoliš i prirodu)
Efe (Echis)
Čegrtuše (Crotalus, Sistrurus)
Kopljoglavke (Bothrops)
Azijske bambusove jamičarke (Trimeresurus)
Američke palmine jamičarke (Bothriechis)
Guje (Elapidae)
Kobre (Aspidelaps, Boulengerina, Hemachatus, Naja, Ophiophagus, Pseudohaje)
Kraitovi (Bungarus)
Mambe (Dendroaspis)
Koraljne zmije (Calliophis, Hemibungarus, Micruroides, Micrurus, Sinomicrurus)
Morske zmije
Popis opasnih zmija
Ugriz zmije otrovnice
www.toxinology.com
Pitoni (Pythonidae)
Burmanski piton (Python bivittatus) - invazivna vrsta na Floridi
Piton kao model u fiziološkim istraživanjima
Udavi (Boidae)
LSTM Herpetarium
Tula Exotarium
Snake Genomics
Xavier Bonnet
Gordon Burghardt
Rulon Clark
William Hayes
Bruce Jayne
Harvey Lillywhite
David Penning
Gordon Schuett
Stephen Secor
Richard Shine
Anna Wilkinson

Sva pitanja o zmijama uputiti na adresu: Izv.prof.dr.sc. Zoran Tadić, Biološki odsjek PMF-a, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, tel. (01) 6189 705, fax. (01) 4826 260